Ovim putem Vam se obraćamo kako bi Vas obavijestili o zakonskoj obavezi izrade Plana upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu JLS (godišnji plan) kao jednog od dokumenata upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu JLS.

Dokumenti upravljanja i raspolaganja imovinom su:
Strategija, Godišnji plan i Izvješće o provedbi plana.

U ovom periodu smo fokusirani na Godišnji plan upravljanja imovinom upravo zbog kratkog perioda izrade same dokumentacije.

Unutar SEVOI Grupe do sada je izrađeno više stotina projekata vezanih za upravljanje imovinom.

S obzirom na zakonski rok i obavezu nudimo Vam pomoć/suradnju prilikom izrade Godišnjeg plana.

Za sve upite, stojimo na raspolaganju na mail podrska@sevoi.eu ili tel. +385 1 34 62 534.

Radujemo se suradnji s Vama!

DEFINICIJA PROBLEMA

Skretanje pozornosti na problem neučinkovitog upravljanja imovinom u javnom sektoru je započelo 1980-ih godina. Uočavanje veličine tog problema i nužnosti za rješavanjem je dovelo do pokretanja reformi javnog sektora, a upravljanje imovinom te njezinim sastavnim dijelom nekretninama je jedna od ključnih komponenata tih reformi jer je javni sektor najveći vlasnik nekretnina.

UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA U LOKALNIM SAMOUPRAVAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Proces tranzicije u Republici Hrvatskoj koji je započeo 1990-ih donio je sa sobom niz promjena i reorganizacija.

To je označilo prelazak vlasništva sa društvenog na privatno, prijelaz iz socijalističkog društva u kapitalističko.

Postojeće državne nekretnine tada koriste različite vladine institucije, prvenstveno na nacionalnoj razini, a one koje su imale manju stratešku važnost su dane jedinicama lokalne samouprave na korištenje i upravljanje u svrhu lokalnog razvoja.

Jedinica lokalne samouprave kao razina uprave koja je najbliža svojim korisnicima te koja bi stoga trebala biti u mogućnosti osigurati višu razinu usklađenosti lokalnih javnih dobara sa njihovim ukusima i preferencijama, oslanja se na mogućnost da pruži racionalne i učinkovite javne usluge u odnosu na središnje tijelo, međutim to se nije dogodilo.

Jedinice lokalne samouprave su se našle sa velikim portfeljem nekretnina različite namjene s kojima nisu znale upravljati i raspolagati, nisu imale informacije, potrebno znanje kao ni tehnologiju.

Problemi s kojima se suočavaju izabrane jedinice lokalne samouprave u upravljanju i raspolaganju nekretninama:

Registar nekretnine – DJELOMIČAN

Informatička povezanost – DJELOMIČNA / NE POSTOJI

Klasifikacija nekretnine – DJELOMIČNA

Upravljanje troškovima i rezultatima upravljanja i raspolaganja nekretninama – DJELOMIČNO

Kratkoročni plan – POSTOJI / DJELOMIČNO

Strategija upravljanja i raspolaganja nekretninama – POSTOJI / DJELOMIČNO

Regulacija ovlasti, procedura i kriterija za upravljanje i raspolaganje nekretninama – DJELOMIČNO

Informacije o ukupnom broju i vrijednosti nekretnina

Jedinstvena baza podataka o nekretninama – NE POSTOJI

Vrijednost javnih nekretnina je enormna kao i troškovi povezani sa upravljanjem istih.
Troškovi nekretnina su među najvećim troškovima u javnom sektoru.

Upravljanje nekretninama je složen proces koji ovisi o mnogim eksternim i internim faktorima, veličini, povijesti, politici.., a dodatnoj složenosti upravljanja pridonosi činjenica da se javne nekretnine često smatraju zajedničkim dobrom, te samim tim i besplatnim dobrom.

Stručnjaci smatraju da se upravljanje nekretninama u javnom sektoru treba do neke granice približiti upravljanju nekretninama privatnog sektora.

Javne uprave u Hrvatskoj, obilježene su naglim suočavanjem sa velikim brojem nekretnina koje čine više od 80% ukupne vrijednosti imovine lokalne samouprave s jedne strane, te s nerazumijevanjem nekretnina, njihove vrijednosti i obaveza koje sa sobom nose s druge strane.

Tranzicijski procesi prijenosa prava i vlasništva su uzrokovali brze i velike promjene u sadržaju i veličini portfelja, što djelomično objašnjava nedostatak popisa nekretnina i zaostajanje u usvajanju znanja, vještina i sposobnosti u upravljanju nekretninama.

Upravljanje nekretninama zahtjeva točne podatke o nekretninama.

Nepotpune financijske informacije o nekretninama, nepostojanje podataka o tržištu (u vezi s konkurentnim cijenama najma i kupoprodajnim vrijednostima), kao i podaci o izdacima koji nisu u potpunosti razvrstani po nekretninama spriječiti će djelotvorno upravljanje nekretninama  i na kraju rezultirati nemogućnošću portfelja da udovolje financijskim i socijalnim potrebama i očekivanja stanovništva komu ta imovina pripada.Dužnosnici bi mogli nastojati iskoristiti nekretnine kako bi osigurali pružanje potrebnih usluga građanima ili za stvaranje dobiti radi financiranja lokalnog proračuna.

No zaposlenici u javnim službama često nisu dovoljno stručni ni motivirani da budu uspješni i djelotvorni u poslovima s nekretninama, a njihovo natjecanje s privatnim poduzećima može biti nepravedno.

Izuzetno je važno da se nekretninama upravlja sustavno i aktivno zadovoljavajući pritom kako javni tako i ekonomski interes.

Lokalne vlasti trenutno se bore sa velikim poslom reorganizacije u odjelima za nekretnine.

Ovaj proces se ne provodi samo za poboljšanje učinkovitosti upravljanja nekretninama već je dio reforme cjelokupnog javnog sektora koji bi trebao utjecati na dugoročni razvoj lokalnih samouprava Republike Hrvatske kao i zemlje u cjelini. Da bi javna uprava bila učinkovita svi njezini dijelovi moraju biti poboljšani.

Sustav upravljanja imovinom (Asset Management) Izvrstan i vrlo učinkovit sustav kojim organizacija dokazuje da je svoju imovinu stavila u funkciju stvaranja dodatne i/ili nove vrijednosti. Taj se sustav dobro integrira sa ISO 9001:2015 i ostalim normama iz nove generacije, a može jako dobro poslužiti kao temelj za implementaciju ISO 27001 i GDPR-a (ali nije uvjet). ISO 55001:2014 specificira zahtjeve za sustav upravljanja imovinom u kontekstu organizacije.

ISO 55001:2014 može se primijeniti na sve vrste imovine i za sve vrste i veličine organizacija. Gotovo svaka organizacija treba ili želi postići više sa svojom imovinom. Ne samo kako minimizirati zastoje ili izgubljenu proizvodnju, već i kako dobro trošiti novac kako bi ostvarili dodanu vrijednost u svrhu organizacije.

U posljednjih nekoliko godina mnoge tvrtke počele su shvaćati važnost upravljanja imovinom kao strategije poduzeća koja će, ukoliko je ispravno implementirana, poboljšati financijske rezultate. Tipični rezultati sustava upravljanja imovinom uključuju poboljšanu kontrolu svakodnevnih aktivnosti i učinkovitosti poslovanja, smanjenje troškova povezanih s rizikom, usklađenost u regulatornim aktivnostima i smanjenje stopa neuspjeha. Opipljivi rezultati uključuju značajan porast profitabilnosti uz dramatičan pad jediničnih troškova.

Prednosti certificiranja ISO 55001 za vašu organizaciju:

  1. Poboljšana učinkovitost upravljanja imovinom i kontrola njegovog životnog ciklusa
  2. Smanjeni rizici i troškovi vlasništva nad imovinom
  3. Identificira i potiče učinkovitije procese uštede vremena
  4. Pruža i održava rast poslovanja
  5. Poboljšane performanse organizacije
  6. Poboljšana kvaliteta proizvoda i / ili usluga
  7. Planirane dugoročne investicijske mogućnosti
  8. Poboljšana komunikacija i odnos među odjelima
  9. Poboljšava ugled organizacije
10. Prednosti certificiranja ISO 55001 za vaše klijente:
11. Poboljšana kvaliteta i održivost usluga
12. Upravljani i kontrolirani rizik
13. Smanjuje troškove
14. Povećana vjerodostojnost
15. Manje povratnih proizvoda i / ili pritužbi

Katastar i zemljišna knjiga dva su registra na kojima se zasniva hrvatski sustav registriranja nekretnina i prava na nekretninama.

Katastar je“evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini“.

Zemljišne knjige su „javne knjige u koje se upisuju podaci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet“.

Katastarski podaci o nekretninama (katastarske čestice) temelj su za osnivanje, obnovu, vođenje i održavanje zemljišnih knjiga. Uvid u posjedovne i gruntovne listove moguć je na dva načina: odlaskom do pripadajućeg katastarskog ureda ili on-line uvid. Da biste obavili uvid u podatke koji Vas zanimaju morate znati u kojem katastarskom uredu se vode podaci za neku katastarsku česticu, u kojoj se katastarskoj općini ona nalazi i koji je njezin broj, ali i broj posjedovnog lista.

Na posjedovnom listu vidljive su sljedeće značajke:
a) naziv odjela za katastar nekretnina;
b) katastarska općina i matični broj općine;
c) broj posjedovnog lista;
d) udio vlasništva;
e) prezime i ime odnosno tvrtka ili naziv, prebivalište odnosno sjedište upisane osobe;
f) broj katastarske čestice;
g) adresa katastarske čestice/način uporabe katastarske čestice/način uporabe zgrade,            naziv zgrade, kućni broj zgrade;
h) površina (m2);
i) broj detaljnog lista.

Gruntovni list podijeljen je na tri dijela.

Najprije su vidljive općenite značajke:

a) naziv općinskog suda;
b) naziv zemljišnoknjižnog odjela;
c) katastarska općina i broj općine;
d) broj zemljišnoknjižnog uloška.

Zatim slijedi prvi dio (A = posjedovnica ili popisni list) koji sadrži sljedeće značajke:
a) broj zemljišta (katastarske čestice);
b) oznaka zemljišta;
c) površina (jutro/čhv/m2).
Nakon toga slijedi drugi dio (B = vlastovnica ili vlasnički list) koji sadrži sljedeće značajke: a) vlasnički udio;
b) naziv vlasnika;
c) naziv korisnika.
I na kraju je treći dio (C = teretovnica ili teretni list) koji sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena (hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava).

Sve navedene značajke su sastavni dio registra imovine i na osnovu tih podataka izrađuje se koncept karakteristika koje trebaju biti unutar samog registra imovine. 

NN 3/2020 (8.1.2020.), Uredba o Središnjem registru državne imovine

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 

40 Na temelju članka 7. stavka 1. Zakona o Središnjem registru državne imovine (»Narodne novine«, broj 112/18), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. siječnja 2020. godine donijela

UREDBU O SREDIŠNJEM REGISTRU DRŽAVNE IMOVINE 

1. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom Uredbom uređuje se ustrojstvo i način vođenja, sadržaj Središnjeg registra državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar) i način prikupljanja podataka za Središnji registar te podaci iz Središnjeg registra koji se javno ne objavljuju.

Članak 2. (1) Središnji registar predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine.

(2) Podaci iz Središnjeg registra koriste se za osiguravanje transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti podataka potrebnih za izvješćivanje o stanju i analitici državne imovine.

Članak 3. Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje: 1. državna imovina podrazumijeva svu ne nancijsku i nancijsku imovinu države, sukladno odredbi članka 2. stavka 2. Zakona o Središnjem registru državne imovine (u daljnjem tekstu: Zakon)

2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona
3. evidencija je zbirka obveznih podataka koje su obveznici dužni dostavljati za potrebe Središnjeg registra 4. temeljni registar je javni registar u kojem se prikuplja i vodi barem jedan autentični podatak, a koji je kao temeljni određen odlukom Vlade Republike Hrvatske
4. unos podataka elektroničkim putem je dostava podataka mrežnim putem u Središnji registar, koje unosi od strane obveznika unosa i dostave imenovana odgovorna osoba za unos podataka
5. valjana isprava je skup podataka koji je izvoran i vjerodostojan, te je kao takav određen zakonom ili proizlazi iz svrhe uspostave javnog registra određene zakonom
6. elektronička vjerodajnica (vjerodajnica) je skup podataka kojim se predstavlja korisnik elektroničke usluge, a služi kao dokaz za provjeru elektroničkog identiteta (e-ID) kako bi se omogućio pristup elektroničkim uslugama (e- uslugama)
7. autenti kacija je formalizirani proces veri kacije vjerodajnice korisnika elektroničkih javnih usluga koji rezultira potvrđivanjem/osporavanjem identiteta
8. Državna informacijska infrastruktura (DII) je sustav koji čine zajednička državna osnovica za sigurnu razmjenu podataka i alati za interoperabilnost sukladno propisima koji uređuju područje državne informacijske infrastrukture.
9. USTROJSTVO, NAČIN VOĐENJA I SADRŽAJ SREDIŠNJEG REGISTRA Članak 4. (1) Središnji registar vodi tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.

/

(2) Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva obavlja nadzor nad provedbom dostave i unosa podataka u Središnji registar.

Članak 5. (1) Središnji registar sadrži evidenciju o državnoj imovini na temelju podataka koje dostavljaju obveznici dostave i unosa podataka, sukladno odredbi članka 2. Zakona.

(2) U Središnjem registru prikupljaju se i evidentiraju podaci na temelju valjanih isprava i ostale dokumentacije propisane Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom, kojeg donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva.

Članak 6. Središnji registar sastoji se od evidencije: – nekretnina – nancijske imovine – pokretnina – prava i obveza i – drugih pojavnih oblika imovine.

Članak 7. Elementi evidencije državne imovine, koja se unosi u Središnji registar, određuju se Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe.

Članak 8. Središnji registar, obzirom na svoje funkcionalne dijelove, sadrži sljedeće osnovne cjeline: 1. Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom koji podržava sljedeće funkcionalnosti: a) unos, pregled i ažuriranje osnovnih podataka imovine b) pregled i ažuriranje osnovnih podataka nancijske imovine c) uvid u podatke od značaja za nadzor i praćenje koristi i učinaka upravljanja imovinom d) pregled popratnih dokumenata e) pregled upisanih podataka po raznim kriterijima f) uvoz podataka obveznika dostave podataka i g) izvoz podataka za potrebe pojedine institucije obveznika h) uspostava mrežnih usluga za razmjenu podataka s informacijskim sustavima drugih tijela 2. GIS preglednik koji podržava sljedeće funkcionalnosti: a) pregled lokacije nekretnine prema odgovarajućim prostornim planovima i b) statistiku vezanu uz rasprostranjenost imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u prostoru 3. Izvještajni modul 4. Korisnički pretinac i sustav noti kacija Središnjeg registra 5. Sustav radnih zadataka 6. Administrativni modul koji podržava sljedeće funkcionalnosti: a) održavanje kodnih lista (šifarnika) i matičnih podataka i b) pregled povijesti svih promjena podataka 7. Modul za komunikaciju s vanjskim sustavima 8. Modul koji podržava sljedeće funkcionalnosti: a) pro le institucija i obveznika i b) nadzornu ploču 9. Sustav za pružanje podrške i učenje na daljinu.

III. USPOSTAVLJANJE VEZA S REGISTRIMA I BAZAMA PODATAKA Članak 9. (1) Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva uspostavlja vezu i pristupa svim javnim, temeljnim, središnjim registrima i drugim bazama podataka nužnim za vođenje Središnjeg registra.

/

(2) Tijela javnog sektora te pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska, a koji nisu zakonski obveznici dostave i razmjene podataka iz registara i drugih baza podataka navedenih u stavku 1. ovoga članka s drugim tijelima javnog sektora, dužni su na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva osigurati vezu i razmjenu podataka prema Središnjem registru, bez naknade.

(3) Način kojim se osigurava veza i pristup registrima i bazama iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje se sukladno odredbama propisa kojima se uređuje područje državne informacijske infrastrukture.

10. DOSTAVA PODATAKA Članak 10. (1) Središnji registar sadrži popis svih obveznika dostave i unosa podataka. (2) Za pristup i vođenje Središnjeg registra koristi se informacijski sustav za upravljanje državnom imovinom koji omogućava mrežni unos, veri kaciju, pregled, analizu i razmjenu podataka pohranjenih u Središnji registar.

(3) Dostava podataka u Središnji registar vrši se elektroničkim putem na jedan od načina propisanim člankom 14. ove Uredbe.

(4) Način dostave podataka, koji su klasi cirani na temelju zakona kojim se uređuje tajnost podataka, pobliže se određuje Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.

Članak 11. (1) Obveznici dostave i unosa podataka pristupaju Središnjem registru uporabom de niranih pristupnih podataka koje određuje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.

(2) Prijava u sustav Središnjeg registra vrši se sukladno propisima kojima se uređuje područje državne informacijske infrastrukture.

(3) Sustav autenti kacije dužan je omogućiti prijavu vjerodajnicama koje su objavljene na listi prihvaćenih vjerodajnica u sustavu državne informacijske infrastrukture.

Članak 12. (1) Za potrebe vođenja Središnjeg registra, obveznici dostave i unosa podataka iste dostavljaju u skladu sa člankom 4. stavkom 4. i člankom 15. Zakona.

(2) Za provedbu i točnost unosa podataka odgovorni su čelnici obveznika dostave i unosa podataka.

Članak 13. Obveznici dostave i unosa podataka dužni su: – uspostaviti organizacijsku strukturu, s formalnom raspodjelom zadaća, ovlasti i odgovornosti kojom se osigurava primjerena komunikacija sa Središnjim registrom i

– imenovati odgovornu osobu za elektronički unos i ažuriranje podataka te dostaviti podatke o tome u Središnji registar.

14. NAČIN PRIKUPLJANJA PODATAKA Članak 14. (1) Podaci se u Središnji registar unose: – ručnim unosom – uvozom datoteke ili – drugim razmjenskim formatom. (2) Speci kacija razmjenskog formata pobliže se propisuje Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom državne imovine.
15. JAVNA OBJAVA PODATAKA Članak 15. (1) Središnji registar javno se objavljuje na Središnjem državnom portalu. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, podaci za potrebe Središnjeg registra koji su klasi cirani na temelju zakona kojim se uređuje tajnost podataka, kao i podaci koji se dostavljaju za državnu imovinu koja se nalazi izvan područja Republike Hrvatske, neće se javno objavljivati.

(3) Podaci koji nisu određeni za javnu objavu, neće biti javno dostupni.

/

(4) Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva nije nadležno za izdavanje potvrda o podacima iz Središnjeg registra.

(5) Pri javnoj objavi iz stavka 1. ovoga članka, prostorni podaci su dostupni isključivo kao slika (raster) i nije moguće preuzimanje te vrste javno objavljenih podataka. Izvor podataka označava se na vidljivom mjestu.

VII. PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA Članak 16. Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o Registru državne imovine (»Narodne novine«, broj 55/11). Članak 17. Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/19-03/84 Urbroj: 50301-26/23-20-2 Zagreb, 3. siječnja 2020.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.