Obaveza izrade Strategije upravljanja rizicima definirana je člankom 7 Zakona o sustavu unutarnjih kontrola (NN 78/2015) kao odgovornost odgovorne osobe institucije.
Svrha Strategije je opisati način na koji institucija namjerava implementirati sustavan pristup upravljanju rizicima, razraditi metodologiju procesa upravljanja rizicima prilagođenu specifičnostima institucije te definirati način suradnje s institucijama iz nadležnosti u pogledu koordiniranog pristupa upravljanja rizicima.
Strategija je namijenjena najvišem rukovodstvu institucije, ali i rukovoditeljima i zaposlenicima zbog toga što proces upravljanja rizicima zahvaća svakog pojedinca u instituciji.
Za potrebe pomoći institucijama javnog sektora u uspostavi upravljanja rizicima donesene su Smjernice za upravljanje rizicima u poslovanju institucija javnog sektora (drugo izdanje svibanj 2017.g.) u kojima se osim detaljnijeg pojašnjenja čitavog procesa pojašnjavanja i način izrade Strategije upravljanja rizicima.
PROCES UPRAVLJANJA RIZICIMA
Ciklus upravljanja rizicima sastoji se od četiri osnovne faze koje se primjenjuju na strateške i operativne rizike:
- UTVRĐIVANJE RIZIKA
- PROCJENA RIZIKA
- POSTUPANJE PO RIZICIMA
- PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O RIZICIMA
U ovom koraku si postavljamo pitanje što se može dogoditi? Što može poći po zlu i ugroziti ostvarenje cilja?
Utvrđivanje rizika uključuje identifikaciju potencijalnih rizika i uzrok rizika kao i potencijalne posljedice rizika.
Za utvrđivanje rizika najčešće se koriste slijedeće metode:
- a) analize podataka/informacija iz planskih dokumenata, izvještaja, regulative
- b) upitnici za utvrđivanje rizika
- c) zajednički sastanci (”brainstorming”)
1. PROCJENA RIZIKA
U ovoj fazi odgovaramo na pitanje koliko je rizik ozbiljan?
Procjena rizika uključuje procjenu vjerojatnosti nastanka i učinka rizika. Rizike treba procijeniti kako bi se mogli rangirati, utvrditi prioritetni rizici i osigurati informacije za donošenje odluka o postupanju s rizicima. Procijenjena vjerojatnost nastanka rizika treba se iskazati kroz određene razine vjerojatnosti. Procijenjeni učinak rizika treba iskazati kroz određene razine kojima se dodjeljuje određena bodovna skala.
Ukupna izloženost riziku (indeks rizika) predstavlja umnožak procijenjene razine vjerojatnosti nastanka rizika i procijenjene razine učinka rizika odnosno umnožak bodova dodijeljenih procijenjenim razinama vjerojatnosti i učinka rizika.
- POSTUPANJE PO RIZICIMA
Pitamo se što namjeravamo učiniti kako bi umanjili nepoželjne događaje?
Rizik se smanjuje izborom prikladnog odgovora na rizik. Mjere koje će se poduzeti u vezi postupanja po rizicima ovise o vrsti rizika, važnosti rizika te o toleranciji i stavu prema riziku.
Mjere za rješavanje ili ublažavanje operativnih rizika najčešće zahtijevaju dopune i izmjene operativnih pravila i procedura, jačanje kontrolnih postupaka, unaprjeđenja poslovnih sustava, aktivnosti i procesa.
- PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O RIZICIMA
U ovom koraku se pitamo što se dogodilo s nepoželjnim događajima? Da li su se rizici pojavili? Da li su odgovori na njih bili prikladni? Da li su se smanjile vjerojatnosti da će rizici nastati? Što je s procesom upravljanja rizicima, da li tako uspostavljen funkcionira?
Praćenje rizika podrazumijeva praćenje provedbe mjera za ublažavanje rizika i praćenje izloženosti riziku. Izvještavanje o rizicima podrazumijeva izvještavanje o provedenim mjerama i o statusu izloženosti riziku koje se priprema za rukovodstvo.
Cilj upravljanja rizicima je dovesti rizik i/ili održavati rizik na prihvatljivom nivou. Da bi se poboljšala učinkovitost upravljanja rizicima i osiguralo da su ključni rizici identificirani i tretirani uspostavlja se odgovarajući sustav praćenja i izvještavanja o rizicima.
ODGOVORNOSTI U UPRAVLJANJU RIZICIMA
Upravljanje rizicima mora biti podržano kroz cijelu instituciju od uprave do zaposlenika.
Svi zaposlenici moraju biti svjesni postojanja rizika unutar bilo kojeg dijela provedbe procesa!
Potrebno je stalno jačanje svijesti i izobrazbe zaposlenika o važnosti upravljanja rizicima!
Nema komentara